Agenda 2030
Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država
Smanjenje nejednakosti u dohotku kao i onih na temelju spola, dobi, invaliditeta, rase, klase, etničke pripadnosti, vjeroispovijesti
Neravnopravnost u prihodima je globalni problem koji zahtijeva globalna rješenja. To obuhvaća unapređenje propisa i praćenje financijskih tržišta i institucija, poticanje pomoći za razvoj i direktne strane investicije za regije s najvećom potrebom. Sigurna migracija i mobilnost ljudi također predstavlja ključ za rješavanje sve većih razlika.
Međunarodna zajednica je napravila značajne korake prema izlasku ljudi iz siromaštva. Međutim, nejednakosti i dalje postoje, kao i velike razlike u pristupu zdravstvenim i obrazovnim uslugama. Osim toga, dok se dohodovna nejednakost između zemalja možda smanjila, nejednakost unutar zemalja je porasla. Sve je zastupljenije mišljenje kako gospodarski rast nije dostatan za smanjenje siromaštva, ako nije uključiv i ako ne uzima u obzir sve tri dimenzije održivog razvoja – ekonomsku, socijalnu i okolišnu. Kako bi se smanjile nejednakosti, javne politike bi trebale voditi računa o potrebama ugrožene i marginalizirane populacije. Neki od podciljeva do kraja 2030. su: osnažiti i promovirati socijalnu, ekonomsku i političku uključenost svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju ili ekonomski ili neki drugi status te osigurati jednake mogućnosti i smanjiti nejednakosti u ishodu. Važan element su i javne politike i zakonodavstvo u području plaća i socijalne zaštite koje vode računa o ravnopravnosti kao i nadzor globalnih financijskih tržišta i institucija uz praćenje 11 provedbe propisa. Nadalje, dobro vođene migracijske politike trebale bi olakšati uređenu, sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi. Važnu ulogu u postizanju ovog cilja ima zvanična razvojna pomoć i financijski tokovi te direktne strane investicije u državama u kojima postoji najveća potreba, a posebno u najnerazvijenijim zemljama, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.
Škrinjica zdravlja
Svjetski dan šećerne bolesti, 14. studenog, POSVEĆEN JE PODIZANJU SVIJESTI O BOLESTI za koju čak 40 posto oboljelih u Hrvatskoj ni ne zna da je ima https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/11/UPITNIK-ZA-PROCJENU-RIZIKA-OD-TIPA2-SECERNE-BOLESTI.pdf, a kako kasno otkriće može dovesti do kroničnih komplikacija i smrti naglašava se važnost preventivnih pregleda i zdravog načina života.
https://www.dijabetes.hr/edukacija-skolske-djece-o-pravilnoj-prehrani/
https://www.dijabetes.hr/dijete-sa-secernom-bolesti-sigurno-i-uspjesno-skolovanje/
Šećerna bolest u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500000.
