Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola

Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski okoliš i većinu svog vremena provode pod vodom. Zbog svojih metaboličkih adaptacija i fizioloških mehanizama imaju sposobnost vršiti dugačka putovanja te dugo boraviti pod vodom, a način održavanja odgovarajuće ravnoteže koncentracije vode i soli u njihovim tjelesnim tekućinama i dalje je predmet velikog zanimanja znanstvenika. Zimi ulaze u stanje letargije, odnosno u stanje slično zimskom snu. U to vrijeme miruju na muljevitom morskom dnu i u rijetkim periodima izlaze na površinu kako bi udahnule zrak. Morske kornjače su, kao i svi ostali gmazovi, ektotermni organizmi što znači da ne mogu same regulirati svoju tjelesnu temperaturu poput ljudi, već ona ovisi o vanjskim uvjetima.

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru i može se pronaći u velikom broju. Jadransko more smatra se jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, a jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Morske kornjače danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Sve tri vrste morskih kornjača su u Hrvatskoj strogo zaštićene, a osim nacionalnog zakonodavstava zaštićeni su i EU propisima te nizom međunarodnih sporazuma, kojih je Republika Hrvatska stranka.

Institut Plavi svijet otvorio je 19. srpnja 2013. godine Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju.

Morske kornjače su drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već milijunima godina. Nažalost, danas se suočavaju s brojnim prijetnjama koje uzrokuju smanjenje njihove brojnosti. Glavatu želvu možemo naći u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine. Gnijezdi se na plažama Grčke, Turske i Cipra. Nakon što kornjačice napuste gnijezda, odlaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se. U sjevernom Jadranu ulaze u takozvanu bentičku fazu svog životnog ciklusa koju karakterizira prelazak na ishranu organizmima koji žive na dnu kao što su rakovi i školjke. S obzirom da je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi. Također, s obzirom na dubinu sjeverni Jadran idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje hladne zimske mjesece one provode na dnu sjevernog Jadrana

Na žalost, činjenica da morske kornjače žive u blizini područja ljudskih aktivnost, čini ovu vrstu ranjivom. Kao posljedica našeg utjecaja, njihov broj značajno se smanjuje. Stoga Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), dok Direktiva o staništima Europske Unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu. Najveća prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajni ulov u ribarsku opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene kočom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u mrežama. Neke ulovljene životinje mogu biti u stanju kome ili šoka stoga se, ukoliko im se pravilno pruži pomoć, mogu oporaviti i vratiti natrag u more. Osim u mreže, kornjače se često ulove i na parangal. Nakon što progutaju udicu i plastičnu strunu neke životinje ugibaju, dok se druge uz pruženu pomoć mogu oporaviti. Važno je ukloniti udicu i strunu iz usne šupljine i crijeva putem operativnog zahvata. U suprotnom životinja ugiba dugotrajnom i bolnom smrću. Isto tako, brodovi koji se kreću velikim brzinama udarcem pri sudaru ili brodskim propelerom mogu životinji nanijeti teške i ozbiljne ozljede te uzrokovati smrt. Naposljetku, neke životinje su jednostavno bolesne i iscrpljene i potrebna im je pomoć.

Ovo je priča o Zelenoj želvi koja je pronađena u uvali Telašćica. Kornjača nije mogla zaroniti. Dovedena je u Veterinarsku ambulantu Puntamika i upućena u Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju.

Sayonara Mršić, dr. med. vet.