Dijetoterapija

Na jednom od predavanja tijekom online mobilnosti, obradili smo temu dijetoterapije. Upoznali smo se sa kotačem pravilne prehrane, vodičem koji nam pomaže odabrati i kombinirati namirnice koje bi trebale biti dio naše svakodnevne prehrane.

Dijetoterapija

Ključ zdravlja leži u uravnoteženosti i raznovrsnosti kao pravilnom načinu prehrane. To su i neka od načela koja zastupaju ovaj kotač pravilne prehrane. Zdrava ili pravilna prehrana je prehrana koja tijelu osigurava optimalan energetski unos uz optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i tekućine, kako bi se osigurale potrebe organizma. Radi lakše interpretacije, naši predavači, su prehrambene smjernice grafički prikazali kotačem pravilne prehrane s posebno naznačenim pojedinim grupama namirnica. Sve namirnice koje ljudi konzumiraju su svrstali u sedam glavnih skupina hrane. Najveći dio kotača čine žitarice, zatim voće i povrće, treću „krišku“ čine mlijeko i mliječni proizvodi, zatim ide meso, riba i jaja, te na najmanji dio čine masti, ulja i slatkiši.

Kako bi zadovoljili potrebu za unosom dovoljne količine energetskih i nutritivnih tvari, potrebno je dobro izbalansirati obroke i pravilno kombinirati namirnice iz svih šest skupina. Pravilnim odabirom namirnica pridonosimo fiziološkoj i psihološkoj ravnoteži organizma kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolesti. No, potrebno je misliti i na pravilan unos količina pojedinih skupina namirnica kojim osiguravamo energiju potrebnu za rast, za tjelesnu aktivnost i tjelesne funkcije (disanje, održavanje tjelesne temperature, mentalni rad, cirkulaciju, probavu zaštitnih tvari).

ŽITARICE

Osnovu naše prehrane svakako trebaju činiti žitarice. Naglasak bi trebao biti na konzumaciji cjelovitih žitarica ili proizvoda od žita. Preporuka je u dnevnu prehranu uključiti između šest i jedanaest porcija namirnica iz skupine žitarica, čime se dodatno naglašava njihova važnost u svakodnevnoj prehrani. Količina žitarica koje treba jesti ovisi o dobi, spolu i razini fizičke aktivnosti. Preporučene dnevne količine su 85-170 g dnevno za žene, 115-225 g za muškarce.11 Žitarice kao što su pšenica, riža, zob, kukuruz, raž, ječam, proso, heljda, kvinoja, amarant te proizvodi od žitarica kao što su kruh, tjestenina, pahuljice za doručak i sl. su temelj pravilne prehrane.

POVRĆE

Povrće je nezamjenjiva komponenta svakodnevne prehrane i uz voće njezin najkvalitetniji dio. Bilo koja vrsta povrća ili 100% sok od povrća spada u skupinu povrća. Povrće može biti sirovo ili kuhano, svježe, smrznuto, konzervirano ili sušeno, i može biti cijelo, narezano ili pripremljeno kao pire. Dnevna preporuka je 3 do 5 serviranja.

VOĆE

Voće po svojem bogatstvu oblika, struktura, boja i okusa zauzima važno mjesto u piramidi pravilne prehrane, jer je bogat izvor ugljikohidrata, vode, vitamina, minerala, celuloze, vlakana i organskih kiselina. Također vrijedi kao i za povrće, riječ je o bilo kojem voću ili 100% voćnom soku. Voće može biti svježe, konzervirano, smrznuto ili suho, i može biti cijelo, narezano i sl. Kao i za povrće, dnevna preporuka je 3 do 5 serviranja.

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Hrana iz mliječne skupine sadrži hranjive tvari koje su vitalne za zdravlje i održavanje tijela. Većina proizvoda od mlijeka bi trebala biti s malo ili bez masnoća. Ove hranjive tvari uključuju kalcij, kalij, vitamin D i proteine. Preporučeni dnevni unos ovisi o dobi, stilu života i sl. Preporuča se 2 puta na dan odrasli, 3 puta na dan za djecu, 4 puta na dan za trudnice, dojilje, djeca u pubertetu, žene u menopauzi. Npr. 1 jedinica serviranja sadrži jednu šalicu mlijeka ili 30 do 50 g sira odnosno sadrži 300 mg kalcija.

MESO, RIBA I JAJA

Pri izboru mesa, ispred svinjetine i govedine treba dati prednost ribi, piletini, puretini, mesu kunića. Meso treba pripremati više kuhanjem nego pohanjem ili prženjem te odvojiti masnoće. Ribe, a posebno one bogate omega – 3 masnim kiselinama (sardina, skuša, losos i tuna) predstavljaju ne samo kvalitetnu hranu nego i namirnicu kojom se mogu spriječiti različita oboljenja. Redovito konzumiranje plave ribe smanjuje mogućnost ateroskleroze, srčanog i moždanog udara Preporučene dnevne količine konzumiranja hrane iz ove skupine su 140-170g dnevno.

MAHUNARKE

U prirodi se malo namirnica po nutritivnoj vrijednosti može natjecati s mahunarkama (leguminozama): bogat su izvor kvalitetnih bjelančevina s esencijalnim aminokiselinama, pa nije čudo što služe kao zamjena za meso i što su prihvaćene kao temelj prehrane vegetarijanaca. Sadrže puno vitamina, s naglaskom na one skupine B (posebno folne kiseline pa su dragocjene trudnicama), minerala (kalcija, magnezija, željeza, cinka, selena), kao i vlakana (topivih i netopivih). Preporučen dnevni unos je 1 do 2 serviranja.

MASNOĆE

Ulja i masti ne treba izbaciti iz jelovnika jer su izuzetno važne za funkciju mozga i živčanog sustava. Kada je riječ o uljima, najveću količinu vitamina E sadrži ulje pšeničnih klica, a potom sojino, kukuruzno i suncokretovo. Treba birati pretežito nezasićene masti koje nalazimo u maslinovom ulju, koje je najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, pa stoga predstavlja jedno od najkvalitetnijih i najzdravijih ulja, zatim repičinom ulju ili uljima sjemenki i orašastih plodova.

Sitne izmjene prehrambenih navika mogu dovesti do velikih promjena našeg zdravlja. Te promjene prehrambenih navika započinju razumijevanjem skupina i svojstava namirnica koje su dio naše svakodnevne prehrane, kao i usvajanje jednostavnih principa pravilne prehrane, koji uključuju uravnoteženost, raznolikost te umjerenost prilikom konzumacije hrane. Hrana ima velik utjecaj na naše zdravlje i zato je važno pridržavati se načela zdrave prehrane koja podrazumijeva raznovrsno i uravnoteženo konzumiranje hrane. Ono što jedemo ne utječe samo na naše svakodnevno zdravlje nego i za održavanje života, rast, obnavljanje organa, energiju koja nas pokreće što znači da određuje kvalitetu i trajanje našeg života. Pravilnom prehranom možemo produžiti životni vijek, čak i liječiti, dok nepravilnom i nekvalitetnom prehranom ugrožavamo naše zdravlje te je uzrok gojaznosti, pothranjenosti i raznih kroničnih bolesti.

Matilnda Sindičić, dipl. ing. nutricionizma

06/18/2021

Share This: